Mjenjačnica danas i kroz povijest

Kako funkcioniraju mjenjačnice, koje su njihove prednosti i kada su nam najpotrebnije?

Život u 21. Stoljeću je nemoguće zamisliti bez mjenjačnica. Mjenjačnice su postale sastavni dio života i svi mi, htjeli ili ne, znamo barem otprilike kako na tečajnoj listi stoji euro (EUR),američki dolar (USD) i švicarski franak (CHF). Većina kredita koje Hrvati podižu u bankama vezano je valutnom klauzulom za neku od stranih valuta, a to je ujedno najveći razlog zbog kojeg nam je tečaj nekih popularnih stranih valuta jako važan.

Razmjena tj.mijenjanje valuta znači kupovanje jedne valute nekom drugom valutom. U hrvatskoj se najčešće hrvatskim kunama (HRK) kupuju euro (EUR) i američki dolar (USD). I američki dolar i euro možemo koristiti da bismo kupovali robu i usluge u različitim dijelovima svijeta. Hrvatsku kunu moramo razmijeniti za neku drugu valutu ukoliko putujemo u zemlju u kojoj ona nije prihvaćena kao sredstvo plaćanja. Mjenjačnice su nezamjenjive kada se radi o ovakvoj vrsti kupovanja valuta.

U Hrvatskoj se jedna valuta najčešće mijenja za drugu direktno u mjenjačnicama. U inozemstvu je stvar nešto drugačija, razmjenu ne moramo obaviti u mjenjačnici, postoje i bankomati koji služe za to, a nije rijetkost da se u bankama unovčavaju vaučeri.

Najvažnija stavka kod razmjene valuta je, naravno, tečaj – a to je količina strane valute koju možete kupiti za jedinicu domaće valute. Tečajne liste se svakodnevno mijenjaju zbog promjena na globalnom tržištu i potražnje za određenom valutom u danom trenutku te njene kupovne moći. Na primjer, ako u SAD-u određeni televizor košta 1000 američkih dolara, a u Hrvatskoj taj isti televizor košta 5 200 kuna, za pretpostaviti je da 5,2 HRK vrijedi 1 američki dolar. Ipak, postoje brojni faktori koji mogu umanjiti vrijednost neke valute, neovisno o njenoj kupovnoj moći; to su npr: politička nestabilnost, monetarna politika vlade, kamate i odnos izvoza i uvoza određene zemlje.

U mjenjačnicama obično možemo dobiti povoljniji tečaj nego u bankama. Ako razmijenjujemo veću svotu novca, mjenjačnice bi trebale biti naš prvi izbor. Proučite tečajne liste, informirajte se u više mjenjačnica, nemojte se zalijetati, mogli biste izgubiti značajnu svotu ukoliko niste pažljivi. Banke obično uzimaju dosta visoke provizije za razmjenu valuta, dok su u mjenjačnicama te provizije niže, ili ih uopće nema.

Još je jedna prednost mjenjačnica nad ostalim mjestima na kojima možete razmijeniti novac je ta što njih možemo naći na mnogim lokacijama; u hotelima, na aerodromima, autobusnim i željezničkim kolodvorima, turističkim agencijama (…) Radno vrijeme mjenjačnica obično je znatno duže od radnog vremena banaka pa ne morate voditi računa o tome da novac stignete razmijeniti do 14 sati.

Kratka povijest mjenjačnica

Prve mjenjačnice nisu bile uredi u bankama, na recepcijama hotela ili dio turističkih agencija. Ljudi su nekada razmjenjivali svoju robu (meso, začine, kožu) za dobra drugih ljudi. To je bio početak trgovine a ujedno i početak mjenjačnica.

Mjenjačnice kakve poznajemo danas počele su se pojavljivati kada je nastao tečaj novca u odnosu na zlato. 1930 –ih, SAD su odredile da će vrijednost američkog dolara iznositi 35 USD za jednu uncu zlata (zlatni standard). Nakon II svjetskog rata druge su zemlje počele temeljiti vrijednost svog novca u odnos na američki dolar. Ljudi su počeli češće putovati u druge zemlje i počele su se pojavljivati mjenjačnice. Danas ne možemo ni zamisliti život bez mjenjačnica i bez mogućnosti da si osiguramo valutu kojom možemo kupovati van granica svoje zemlje. Mjenjačnice su označile revoluciju na monetarnom tržištu te su i dan danas jedan od najvažnijih čimbenika svjetske ekonomije. U najvećoj svjetskoj „mjenjačnici“ – Forex, dnevni je promet veći od nevjerojatnih 5 trilijuna američkih dolara. Niti jedna druga velika organizacija na svijetu nema toliki promet.

20.06.2013.

Za najbrže informacije o tečaju nazovite odmah!


01/3097-512